ŽENEVA - Razvijene zemlje bilježe porast zahtjeva za azilom od 10 posto u prvoj polovici 2009. godine u odnosu na isti period u prošloj godini, stoji u privremenoj statistici UNHCR-a izdanoj u srijedu 21. listopada. Ukupno 185.000 osoba zatražilo je azil u prvih šest mjeseci ove godine unutar 38 europskih zemalja, SAD-a, Kanade, Japana, Australije, Novog Zelanda i Republike Koreje.
Već četvrtu godinu za redom, Irak nastavlja biti zemlja iz koje dolazi najveći broj tražitelja azila (13.200 zahtjeva). Afganistanci (12.000 zahtjeva) su druga a Somalijci (11.000 zahtjeva) treća skupina po broju tražitelja azila,s obzirom na nastavak pogoršanja sigurnosnog stanja u većim dijelovima njihovih domovina. Ostale glavne zemlje podrijetla iz kojih tražitelji azila dolaze su Kina, Srbija (uključujući Kosovo), Ruska Federacija, Nigerija, Meksiko, Zimbabve, Pakistan i Šri Lanka.
"Navedena statistika pokazuje kako stalno nasilje i nestabilnost u nekim dijelovima svijeta prisiljava sve veći broj osoba na bijeg i traženje zaštite u sigurnim zemljama", rekao je Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice, António Guterres. "Izuzetna je potreba u svijetu da zemlje drže vrata širom otvorenim za one tražitelje azila kojima je istinski potrebna međunarodna zaštita", dodao je Guterres.
U Europi, kao regiji, registrirano je 75 posto od ukupnog broja zahtjeva za azilom a SAD je i dalje zemlja s najvećim brojem zahtjeva - 13 posto od ukupnog broja zahtjeva za azil registriranih u razvijenim zemljama (23.700). Francuska zauzima drugo mjesto s 10 posto od ukupnog broja zahtjeva (19.400), a prate ju Kanada (18.700), Ujedinjeno Kraljevstvo (17.700) i peta po redu, Njemačka (12.000).
Analizirajući trendove, UNHCR-ovo statističko izvješće ukazuje na nejednakost u teritorijalnoj distribuciji zahtjeva za azilom. Većina zahtjeva, npr. Iračana, podnesena su u Njemačkoj, Nizozemskoj i Švedskoj, kao i susjednoj Turskoj. Zahtjevi Afganistanaca najviše se upućuju Ujedinjenom Kraljevstvu ili Norveškoj dok Somalijci uglavnom upućuju svoje zahtjeve za azilom Nizozemskoj, Švedskoj i Italiji.
Izvješće navodi kako promjene u političkim zbivanjima također mogu utjecati na trendove u području azila. U njemu se navodi kao primjer snažno smanjivanje broja iračkih tražitelja azila u Švedskoj nakon što je migracijski sud presudio u 2007. godini kako se situaciju u Iraku ne može okvalificirati kao "oružani sukob". Ova odluka suda vjerojatno je preusmjerila tražitelje azila iz Iraka prema drugim zemljama poput Njemačke, Finske i Norveške.
Dok se izvješće usredotočilo na trendove u azilu tijekom prve polovice ove godine, autori smatraju da će, prema sezonskim obrascima u posljednjih 10 godina, u idućem semestru doći do porasta broja zahtjeva. Izvješće također upozorava kako broj zahtjeva nije nužno jednak broju osoba jer su neke osobe možda podnijele zahtjev za azilom u više zemalja u jednoj godini ili više puta u istoj.
